Objavljeno u časopisu 'Moj lijepi vrt', lipanj 2003
Tekst i slike: Angelina i Zlatko Petriševac
Kamenjar
obično zauzima mali prostor u vrtu, što mu je velika prednost.
Na tako malo mjesta možemo smjestiti zadivljujuću raznolikost
biljaka. Povoljan položaj za izgradnu kamenjara
je osunčana blaga padina. Može ga se napraviti i na potpuno
ravnoj površini, no, u tom slučaju, da bi imao što prirodniji
izgled preporučljiva je visina 50 do 80 cm.
Najprije kolčićima označimo obris kamenjara.
Ako ga želimo napraviti na travnjaku, skine se gornji sloj
trave ili se postavi vodopropusna crna folija. Pažljivo
se očisti korov. Veoma je važno da je tlo propusno.
Donji sloj se radi od krupnog šljunka ili otpadnog kamena
(može i građevinski otpad), pomiješanog s vrtnom zemljom.
Nakon oblikovanja tla postavlja se kamenje.
Najprije se slažu veći komadi, a zatim manji. Kamen treba
biti po mogućnosti iste vrste, na primjer samo vapnenac
ili samo granit. Pri postavljanju kamenje mora biti stabilno
i izgledati što prirodnije, bez oštrih rubova koji strše.
Da bi se to postiglo, djelomično se ukopa u zemlju, i to
sa svoje najšire strane.
Kada je gruba konfiguracija gotova, između se dodaje sloj
od dvadesetak cm supstrata u koji će se saditi
biljke. Supstrat također mora biti dovoljno propustan i
ne smije biti previše hranjiv. Radi poboljšanja strukture,
vrtnoj zemlji se dodaje tresetni humus i mljeveni
kamen granulacije četiri do osam mm.
Zatim na red dolazi sadnja biljaka. Da bismo dobili dobar
izgled kamenjara i dugo razdoblje cvatnje, trebamo dobro
promisliti koje ćemo vrste sadnica uzeti i gdje ćemo ih
posaditi. Kako bi se bolje primile, a i lakše posadile u
jamama ili pukotinama kamenja, važno je da ne budu prevelike.
Po principu slaganja kamena sade se i biljke. Najprije se
zasade niski grmovi ili patuljasta
crnogorica, zatim trajnice i lukovičaste biljke.
Od niskog ili spororastućeg drveća i grmova za sadnju u
kamenjare prikladne su neke vrste dunjarica
(Cotoneaster), javor
(Acer), osinica (Dryas),
žutilovka (Genista),
juka (Yucca), borovica
(Juniperus), pačempres
(Chamaecyparis obtusa 'Nana'). Veliki je izbor
niskih trajnica prikladnih za kamenjare. Upotrijebit ćemo
manje zahtjevne i u našim rasadnicima lakše dostupne vrste
kao: snježnica (Iberis),
zvončike (Campanula),
niski pakujac
(Aquilegia flabellata), kamenita
trava (Alyssum), babina
svila (Armeria), plavi
jastučac (Aubrieta), karanfilići
(Dianthus), razne vrste žednjaka
(Sedum), čuvarkuće
(Sempervivum), mravinac
(Origano), puzava sadarka
(Gypsophila repens), rožac
(Cerastium), niske
perunike (Iris barbata nana), balončić
(Platycodon grandiflorus 'Zwerg'), timijan (Thymus),
kamenike (Saxifraga),
pelin (Artemisia).
Osim mnoštva niskih trajnica, dobro je u kamenjar ukomponirati
i nešto ukrasnih trava. Sade se u grupicama
od tri do pet biljaka. Vrlo su prikladne sivoplava
vlasulja (Festuca glauca), medvjeđa
vlasulja (Festuca scoparia), novozelandski
šaš (Carex buchananii), nježno
kovilje (Stipa capillata)...
Između trajnica i trava poseban ugođaj daju lukovičaste
biljke, kao što su niski tulipani sitnijeg cvijeta,
šafrani, mrazovac, patuljasti narcisi, presličica (Muscari)...
Zasađeni dio kamenjara može se prekriti tanjim slojem šljunka
veličine četiri do petanest mm. Taj sloj štiti zemlju od
isušivanja i ispiranja.
Odmah nakon sadnje biljke treba dobro zaliti
tako da se substrat temeljito navlaži i slegne kako ne bi
ostalo praznog prostora između korijenja sadnica i zemlje.
Kod održavanja kamenjara posebnu pažnju trebamo obratiti
čišćenju od korova. Kako se puno biljaka
nalazi na malom prostoru, ne smijemo ih ostaviti bez njege.
Korov čije sjeme doleti sa strane, može se vrlo brzo proširiti.
Inače, tijekom toplog dijela godine, kada nema oborina,
poželjno je zalijevanje jednom do dva puta tjedno, najbolje
na večer.
- nazad na
bilješke - |
